Prethodno proljeće i ljeto koje je na izmaku, bili su nam donijeli dva lijepa okupljanja planeta na našem nebu. Nad zapadnim obzorom su se susreli Merkur, Venera i Jupiter, dok su u pravcu juga zvijezdi Antaresu društvo pravili Mars i Saturn. Sada, pak, na početku novog godišnjeg doba, planeti na neko vrijeme prestaju biti takvom atrakcijom. Merkur će tijekom jeseni biti dobro vidljiv jedino na jutarnjem nebu, prije izlaska Sunca. Mars je svakim danom sve dalje od Zemlje i na njemu će sve do nove opozicije biti teško razaznati bilo kakve pojedinosti, čak i većim amaterskim teleskopima. Jupiter iz naše perspektive upravo prolazi s druge strane Sunca, a i Saturn, koji je u opoziciji bio na početku lipnja, zalazi sve ranije i nije osobito visoko na nebu. Uran i Neptun, koji nisu vidljivi bez pomoći dalekozora, ionako nikada ne predstavljaju dojmljiv prizor

Venera je jedini planet koji će tijekom jesenskih mjeseci bivati sve sjajnijim i sve duže prisutnim na večernjem nebu. No, kada je vidimo istočno od sunca, ovo doba godine nije posebno naklonjeno ni onima koji se požele diviti Večernjici. U času kada Sunce bude zalazilo, ona će već biti nisko nad obzorom, te će se i sama brzo gubiti pod njime. Od Sunca će najviše biti odmaknuta sredinom siječnja, a najveći će sjaj – po kojem među planetima na nebu nema premca – postići tek mjesec dana kasnije. Vrijedi spomenuti i to da će se koncem listopada ponoviti konfiguracija kojoj smo svjedočili u kolovozu: dva će se planeta na nebu naći na istom pravcu s najsjajnijom zvijezdom Škorpiona! No, ovaj put će se umjesto Marsa između Saturna i Antaresa naći Venera.

Još od početka ljeta, Sunce je nezaustavljivo tonulo k jugu i pred nama je sada nova ravnodnevica ili ekvonicij. Astronomski gledano, taj prelazak Sunca preko ekvatora – koji će se po našem vremenu zbiti 22. rujna u 15 sati i 20 minute – označit će i početak novog godišnjeg doba: na sjevernoj polukugli našeg planeta započet će jesen, dok će za južnu to biti prvi dan proljeća. Vrijeme od izlaska do zalaska Sunca bit će toga dana približno jednako vremenu koje protekne od zalaska do izlaska. Zapravo, razlika između ta dva razdoblja će (za Split) biti najmanja tek tri dana kasnije, a na pravo izjednačenje u trajanju svijetlog i mračnog dijela dana, morat ćemo pričekati još nekoliko dana nakon toga. Tako je stoga što se razdani i prije negoli se Sunce pomoli nad obzor, te što se smrkne tek neko vrijeme nakon njegova nominalnog zalaska. No, noć će svakako vrlo brzo odnijeti prevagu nad danom i sve do konca godine i početka još jedne zime ona će bivati sve dužom.