Teško bi se bilo odlučiti
oko toga koja vrsta kozmičkih objekata izgleda najljepše na
fotografijama koje snima NASA/ESA-in Svemirski teleskop Hubble.
Raznovrsne planetarne maglice, zvjezdorodni oblaci plina i prašine,
dinamični ostaci supernova i dakako galaktike - sve te nebeske
pojave konkuriraju za naslov najfotogeničnijih Hubbleovih ciljeva.
One su sve odreda i puno puta promatrane njime, ne toliko zbog
ljepote, već zbog njihova znanstvenog značaja. Zvijezde, pak,
obično na slikama ne izgledaju osobito dojmljive i vide se tek kao
sjajne točke svjetla istaknute difrakcijskih šiljcima. One su
obično samo smetnja na fotografiji koja bilježi, primjerice, neko
daleko galaktičko jato.
Ali da nije uvijek tako, pokazuje i ova
netom objavljena Hubbleova slika djelića neba u zviježđu Perzeja,
pomalo sablasnog ugođaja. Na njoj se gore po sredini vidi jedna mala
i mlada zvijezda, kataloške oznake SSTC2D J033038.2+303212. Takve
mlade stelarne objekte (eng. krat. YSO) zatičemo još uvijek
okružene natalnim oblakom materijala od kojega su se oblikovali,
obično spljoštenim u disk. Dio toga materijala koji još uvijek
upada na nju, umjesto da bude upijen, izleti s polova zvijezde u
obliku mlazova brzih čestica. Novorođena zvijezda na ovoj
Hubbelovoj slici ima oko sebe i takav disk, postavljen u smjeru dolje
lijevo - gore desno, i mlazove, od kojih je vidljiv onaj okrenut
desno dolje. Zapravo, vidljiva je cjevasta šupljina koju mlaz dubi u
okolnom hladnom međuzvjezdanom oblaku. Zvijezda iz središta diska
obasjava gušće stijenke te cijevi, što vidimo kao dvije sjajne
ukošene igle svjetla. (slika dolje)
Sjajni oblak ispod SSTC2D
J033038.2+303212 je jedan veći međuzvjezdani oblak plina, nazvan
[B77] 63, koji je iznjedrio nekoliko zvijezda i
kojega vidimo stoga što odražava njihovo svjetlo. Među njima se
ističu dvije međusobno vrlo bliske zvijezde, vidljive i na ovoj
slici. One nose oznake LkHA 326 i LZK 18. (slika dolje)
No, ono što najviše
privlači pozornost na ovoj čudesno lijepoj slici, nije svjetlo, već
njegova odsutnost u vijugavom pramenu tame koji se sredinom slike
proteže od [B77] 63 u smjeru gore desno. Ta tamna maglica -
vrlo gusti i za vidljivo svjetlo neprozirni oblak plina i prašine -
nosi oznaku Dobashi 4173, a po njoj vidimo rasuto tek nekoliko
zvijezda. Te se točkice svjetla nalaze između nas i maglice!
Fotografija je snimljena Hubbleovom
ACS-om.
VELIKA SLIKA (4014 x 4047, 6 MB)
ESA/NASA