Zvjezdano selo Mosor > Astronomija

Užurbani početak godine

:: 31.12.2010. Život i rad na Međunarodnoj svemirskoj postaji nastavlja se više ili manje prema planu, unatoč ozbiljnom kašnjenju misije space shuttlea, jedne od posljednjih u popisu letova toga američkog svemirskog broda. Nakon što je nekoliko tjedana posada Postaje privremeno brojila samo tri člana, 17. prosinca je do nje stigla ruska svemirska letjelica Sojuz TMA-20 (slika), s po jednim astronautom iz Rusije, Sjedinjenih Država i Italije. više

Santa Maria na Marsu

:: 31.12.2010. Još u ljeto 2008. g, NASA-in rover Opportunity krenuo je na dugo putovanje prema ogromnom, 22 kilometra širokom Marsovom krateru Endeavour. Do pred konac 2010. g, taj neumorni robot prevalio je skoro 15 km te dionice, a do cilja mu je preostalo još oko 6 km. Nije to, dakle, luda vožnja, već polagano i oprezno napredovanje preko ravnog, ali nepoznatog i često podmuklog terena. više

Dvostruki kvazar

:: 31.12.2010. Suvremena astrofizika bi bila ozbiljno okrnjena bez suradnje opservatorija čiji instrumenti promatraju svemir u različitim dijelovima elektromagnetskog spektra. Izvrstan primjer za to pruža prva slika dobivena novim sustavom od sedam britanskih radioteleskopa, razmaknutih 217 km i odnedavno povezanih optičkim kablovima s čuvenom zvjezdarnicom Jodrell Bank. Sustav, nazvan e-MERLIN (Multi-Element Radio Linked Interferometer Network), više

Zagonetna analema

:: 31.12.2010. Dobro je poznato da Sunce na nebu nije uvijek na istom mjestu, čak i ako ga gledamo u isto doba dana, primjerice u podne. Ljeti se ono izdigne visoko nad naše glave, dok se koncem godine drži puno bliže obzoru. Tako je zbog nagnutosti osi Zemljine vrtnje u odnosu na ravninu ekliptike, kojom se naš planet giba oko Sunca. Manje upada u oči to da se ni azimut Sunca (njegova udaljenost od pravca sjevera ili juga) u podne razlikuje od dana do dana. više

Venera po danu i Merkur izjutra

:: 27.12.2010. Sjaj Sunca izbriše s dnevnog neba zamalo sve što se nalazi izvan Zemljine atmosfere. Iznimka je, dakako, Mjesec, čiji blijedi lik možemo vidjeti i dok je naša zvijezda visoko iznad obzora. Osim šačice rijetkih i nepredvidljivih pojava, poput eksplozija supernova ili iznimno sjajnih kometa, te nekolicine osobitih umjetnih satelita, još je samo jedno nebesko tijelo moguće povremeno uočiti prostim okom na dnevnom nebu – planet Veneru. više

Slika tjedna

:: 27.12.2010. Od tisuća “sirovih” slika koje načine različiti teleskopi i sateliti, tek njih mali dio bude objavljen u obliku prokomentiranog članka. Takav je slučaj i s materijalima s NASA/ESA-inog Svemirskog teleskopa Hubble. No, čak i taj uski izbor Hubbleovih fotografskih uradaka kojega se može naći na službenim internetskim stranicama, predstavlja bogatu i dojmljivu zbirku slika kozmičkih objekata i pojava. više

Djelomična pomrčina Sunca

:: 30.11.2010. Bez obzira je li riječ o pomrčinama Sunca ili Mjeseca, one djelomične općenito nisu ni izbliza toliko dojmljive kao potpune. Usto su one – posebice kada je riječ o Suncu – puno češće od potpunih, gledano za neko dato mjesto na Zemljinoj površini. No, kako ni djelomične pomrčine Sunca nisu svakodnevna pojava, vrijedi i na njih obratiti pozornost više

Kolovoški susret planeta

:: 12.05.2010. Sredina kolovoza među zvjezdoljupcima najpoznatija je kao vrijeme za lov na meteore, u prvom redu na tada aktualni roj Perzeida. Naš planet stane ulaziti u struju sitnog krša zaostalog iza kometa Swift-Tuttle već sredinom srpnja, a iz nje izroni potkraj kolovoza. No, najviše meteora – blistavih tragova na nebu, nastalih usljed brzog ulaska čestica prašine u Zemljinu atmosferu – očekujemo 12. ili 13. kolovoza. više

Egzoplanet bez metana

:: 12.05.2010. Do dana 8. svibnja 2010. g, otkrivena su ukupno 453 planeta koja orbitiraju oko drugih zvijezda. Takva tijela nazivamo egzosolarnim planetima ili kraće egzoplanetima. Kako im i ime sugerira, oni često uistinu jesu egzotični, barem po mjerilima koja nam je nametnulo naše najbliže kozmičko susjedstvo - Sunčev sustav. više

Pronađen Lunohod 1

:: 12.05.2010. Kako bi udaljenost od Zemlje do Mjeseca bilo moguće izmjeriti velikom točnošću, te kako bi se odredila stopa udaljavanja toga našeg prirodnog satelita, na njegovu površinu je postavljeno nekoliko malih zrcala sličnih “mačjim očima”. Prema tim reflektorima upućivane su tijekom pokusâ snažne laserske zrake, i to kroz optički teleskop. više

Stranica: 6 od 8

Previous Page | Next Page