Već duže vremena udruga Zvjezdano selo Mosor sredinom kolovoza organizira javno promatranje meteorskog roja Perzeida s terase zvjezdarnice na brdu Makirini, u Gornjem Sitnom. Tako će biti i ove godine: javno promatranje će biti upriličeno 12. kolovoza (ponedjeljak) uvečer. Prema prognozama, najviše Perzeida se očekuje u ponedjeljak u večernjim satima, te u utorak izjutra. Zvjezdarnica će za sve zainteresirane građane biti otvorena već u 19.30 h.
Za zanimljivi uvod večernjem programu, pobrinut će se Šime Strikoman, koji će oko 19.30 h snimiti “Milenijsku fotografiju meteorskog roja Perzeida”. Mole se svi oni koji žele biti na toj fotografiji da do zvjezdarnice dođu odjeveni u bijele majice!
Program će i ovaj put biti upotpunjen znanstveno-popularnim predavanjem. Predavanje će započeti u 20.00 h, a održat će ga naš ugledni znanstvenik, prof. Daniel Denegri, dopisni član HAZU, emeritus direktor istraživanja u Europskom vijeću za nuklearna istraživanja (CERN) u Ženevi. Tema predavanja će biti nadasve intrigantna i glasit će: “Od Big Banga do Higgsovog bozona”!
Ako vremenski uvjeti budu povoljni, nakon predavanja će se na terasi zvjezdarnice pristupiti promatranju meteorskog roja Perzeida. Promatranje će voditi astronom-animator ZSM-a Zoran Knez. Nažalost, čak i ako nebo bude posve vedro, skoro pun Mjesec će ove godine onemogućiti opažanje onih bljeđih meteora. Unatoč tome, kako su Perzeidi vrlo pouzdan meteorski roj, možemo očekivati da će u svakih sat vremena biti vidljivo po nekoliko desetaka tih nebeskih krijesnica.
Promatranje će potrajati do 1.00 h iza ponoći (utorak), a bit će posvećeno isključivo „hvatanju“ Perzeida. Ulaz je za sve besplatan i svi ljubitelji meteora i zvjezdanog neba su dobrodošli!
Što su Perzeidi?
Dvije su vrste nebeskih krijesnica ili meteora: jedni od njih su usamljenici i posjećuju nas sporadično, dok drugi do Zemlje stižu u velikim rojevima, uvijek u isto doba godine. Ti potonji nastaju od mnoštva krhotina što ih na svom putu oko Sunca za sobom ostavljaju kometi. Ako se staza kometa približava putanji kojom plovi Zemlja, takvi oblaci kometne prašine mogu se naći na putu našem planetu. Čestice prašine tada stanu ulijetati u našu atmosferu, obično brzinama od nekoliko desetaka kilometara u sekundi. Pri tom se ugriju, zažare i izgore, već na velikoj visini iznad tla. Taj bljesak, vidljiv obično tek djelić sekunde, nazivamo meteorom. Samo iznimno se dogodi da neko od tih malih tijela koja zarone u Zemljin zračni omotač bude dovoljno veliko da neki njegov dio stigne do same površine, kao meteorit.
Sredinom ljeta naš se planet nađe u blizini staze kometa 109P/Swift-Tuttle. To rezultira njegovim srazom s kometnom prašinom i meteorskim rojem Perzeida, vidljivim od 17. srpnja do 24. kolovoza. Meteori takvih rojeva prelijeću nebom u zrakastom uzorku, radijalno se šireći od jedne točke. Ta točka se primjereno naziva radijantom, a prema njenom položaju na nebu, meteorskom roju se daje i ime. Radijant Perzeida je, dakako, u Perzeju, a to se zviježđe u ovo doba godine visoko na nebu nađe tek u drugom dijelu noći.