Planet Jupiter se gledan sa Zemlje nađe nasuprot Suncu prosječno svakih 399 dana. U tom će položaju, zvanom opozicija, najveći planet Sunčevog sustava ove godine biti dana 3. studenog. Tada će nam biti i najbliži, te će se vidjeti cijele noći. Osim Jupitera, na večernjem nebu je već neko vrijeme vidljiv planet Saturn, koji je svojom opozicijom prošao još krajem kolovoza. Ta će dva planeta ostati vidljiva cijele jeseni koja je pred nama, pa i nakon toga. Prva slika prikazuje njihove položaje na zvjezdanom nebu dana 28. listopada, u trenutku kada se bude događala jedna skromna djelomična pomrčina Mjeseca. Tom će prilikom Mjesec u sjenu Zemlje uroniti sa samo oko 13 posto svoga promjera, a maksimum pomrčine će se zbiti u 22 sata i 14 minuta.
Nakon lanjske opozicije, Mars će se ove jeseni naći u konjunkciji sa Suncem. Drugim riječima, on će se 18. studenog naći prividno vrlo blizu Suncu jer će prolaziti s njegove druge strane. Zapravo, ova Marsova konjunkcija će biti po nečemu izuzetna. Umjesto da prođe malo "iznad" ili "ispod" Sunca, kao što je to u takvim prigodama obično slučaj, Crveni planet će ovoga puta iz naše perspektive proći točno iza Sunčevog diska! Naravno, u to vrijeme neće biti moguće promatrati Mars, a na neko vrijeme će biti u prekidu i komunikacija s brojnim svemirskim letjelicama u orbiti oko toga planeta i robotima na njegovoj površini.
Uz Jupitera i Saturna, planeti koji će ove jeseni biti vidljivi sa Zemlje su Merkur i Venera. Merkur će možda biti najbolje potražiti na večernjem nebu dana 4. prosinca, kada će se taj planet naći na najvećem kutnom razmaku (elongaciji) od Sunca (21°). Samo, onaj tko to pokuša, morat će biti brz: Merkur će tih dana zalaziti vrlo brzo nakon Sunca! Venera je, pak, već neko vrijeme vidljiva izjutra, neposredno prije izlaska Sunca. Vidimo je kao vrlo sjajnu zvijezdu Danicu koja svoj najveći sjaj postiže upravo ovih dana. Venera će od Sunca će za nas biti najviše odmaknuta ujutro 24. listopada (46°).
Još od početka ljeta, Sunce je nezaustavljivo tonulo k jugu i pred nama je sada nova ravnodnevica ili ekvinocij. Astronomski gledano, taj prelazak Sunca preko ekvatora označit će i početak novog godišnjeg doba: na sjevernoj polukugli našeg planeta započet će jesen, dok će za južnu to biti prvi dan proljeća. Ova astronomska jesen za sjevernu Zemljinu polukuglu prema ukaznom (ljetnom) računanju srednjoeuropskog vremena započinje 23. rujna, u 8 sat i 49 minuta. Toga će jutra Sunce u Splitu izaći u 6 sati i 42 minute, dok će te večeri zaći u 18 sati i 51 minuta. (Ta vremena vrijede za "teorijski horizont".)
Vrijeme od izlaska do zalaska Sunca bit će toga dana približno jednako vremenu koje protekne od zalaska do izlaska. Zapravo, razlika između ta dva razdoblja će (za Split) biti najmanja tek 26. rujna, a na pravo izjednačenje u trajanju svijetlog i mračnog dijela dana, morat ćemo pričekati još nekoliko dana nakon toga. Tako je stoga što se razdani i prije negoli se Sunce pomoli nad obzor, te što se smrkne tek neko vrijeme nakon njegova nominalnog zalaska. No, noć će svakako vrlo brzo odnijeti prevagu nad danom i sve do konca godine i početka još jedne zime ona će bivati sve dužom.