Naše nebo tijekom zime koja je pred nama neće biti lišeno sjajnih planeta, ali ne očekujemo nikakve spektakularne bliske susrete među njima. Jedino će se s njima redovito sretati Mjesec, u svom ustrajnom kruženju oko Zemlje. Jedan od takvih razmjerno bliskih susreta Mjeseca i planeta Jupitera će se zbiti upravo na prvi dan zime, 22. prosinca (prva slika). Jupiter će ostati na večernjem nebu cijelog toga godišnjeg doba, vidljiv kao vrlo sjajna "zvijezda" koja upadljivo ne treperi i koja je svake večeri prividno sve bliže Suncu. I Saturn ćemo - zapadno od Jupitera i bliže Suncu - moći promatrati još neko vrijeme, ali taj planet ima namjeru dana 28. veljače iz naše perspektive proći s druge strane Sunca. Nakon te konjunkcije, planet sa sjajnim prstenom će se tijekom proljeća pojavljivati na jutarnjem istočnom nebu.
Tamo je u ovom trenutku Venera, prividno još sjajnija i od samog Jupitera. Ona sada izlazi više od tri sata prije Sunca, ali prividni razmak među njima se neprestano smanjuje i Venerin sjaj usto postojano opada. S druge strane Sunca, kroz položaj gornje konjunkcije, taj će planet proći krajem proljeća, da bi se u ljetnim mjesecima počeo pojavljivati na večernjem nebu. Planet Mars je sredinom prošlog mjeseca prošao svojom konjunkcijom sa Suncem i on će uskoro također postati vidljiv izjutra, na istočnom nebu. Dana 27. siječnja, Crveni planet će se susresti s Merkurom, a 22. veljače i s Venerom (druga slika). Malog i teško uhvatljivog Merkura će vjerojatno biti najlakše uočiti 12. siječnja izjutra, kada će se on naći na kutnoj udaljenosti (elongaciji) od Sunca od za njega priličnih 23,5°.
U astronomskom smislu, zima koja je pred nama započinje u petak, 22. prosinca, u 4.26 h po našem vremenu. U tom će se trenutku Sunce naći točno iznad južne obratnice na Zemlji, usljed čega će mu toga dana dok bude prolazilo našim meridijanom (tj. u podne) visina – kutna udaljenost od horizonta - iznositi u Splitu samo 23,1 stupanj. Taj dan na sjevernoj polukugli Zemlje nazivamo zimskim solsticijem ili suncostajem i od tada pa sve do ljetnog solsticija, u lipnju sljedeće godine, svijetli dio dana postajat će sve dužim, a noć sve kraćom. Naravno, za stanovnike južnog dijela našeg planeta, toga će dana započeti ljeto.
