Stjecajem okolnosti, tijekom ovogodišnjih proljetnih mjeseci malo će planeta biti vidljivo na našem večernjem nebu! Još će se neko vrijeme na jugozapadnom dijelu neba uočavati sjajni Jupiter, ali on je iz naše perspektive svakog dana sve bliže Suncu, pa će se već do sredine travnja početi gubiti u večernjem posjaju. Na samom početku novog godišnjeg doba, nakratko će biti vidljiv i teško uhvatljivi Merkur. On će od Sunca biti najviše odmaknut 24. ožujka, nevelikih 19°, no kako će tada taj mali planet biti postavljen istočno od Sunca, moći ćemo ga vidjeti i razmjerno dugo vremena nakon zalaska. Merkur se kao i ostali planeti uvijek drži blizu ekliptike, a ta je Sunčeva putanja po nebu u ovo doba godine u času kada Sunce zalazi zamalo okomita na obzor. Još će se k tome Merkur nalaziti malo sjevernije od nje. Zbog svega toga će u danima oko spomenutog datuma od Sunčeva do Merkurovog zalaska prolaziti po više od sat i po. To će nam omogućiti da - bude li tada nebo vedro - mali planet vidimo i na skoro posve tamnom nebu.

Jupiter će za nas proći s druge strane Sunca dana 18. svibnja, nakon čega će se početi pojavljivati na jutarnjem nebu. Kroz te tzv. konjunkcije sa Suncem su planeti Mars i Saturn već odavno prošli i njih se već sada može vidjeti kratko vrijeme prije izlaska Sunca. Kako će Zemlja za približno godinu dana proći kroz ravninu Saturnovog prstena, taj veličanstveni ukras divovskog planeta će ove promatračke sezone nalikovati dvama uskim šiljcima koji strše sa strana Saturnovog diska! I Veneri se uskoro sprema konjunkcija sa Suncem, ali ona gornja, što znači da će se Venera nakon nje početi pojavljivati na večernjem nebu. Kao zvijezdu Večernjaču ćemo je tamo moći promatrati veći dio ljeta i početkom jeseni, ali nikada osobito visoko iznad obzora. Spomenuta gornja konjunkcija Venere, koja će se zbiti 4. lipnja, bit će od osobite vrste. Naime, tom će prigodom, tijekom skoro dva puna dana, taj planet prolaziti točno iza Sunčevog diska, što je pojava u neku ruku suprotna tranzitu.

Na prvoj slici je prikazan jutarnji raspored planeta Merkura, Marsa i Saturna na istočnom nebu, dana 10. svibnja. Druga slika simulira ovogodišnji izgled planeta Saturna za promatrače na Zemlji. Treća slika pruža uvid u položaje Merkura i Jupitera, u trenutku kada će prvi od tih planeta biti prividno najdalje od Sunca.

Još od početka zime, Sunce se nezaustavljivo pomicalo prema sjeveru i pred nama je sada nova ravnodnevica ili ekvinocij. Astronomski gledano, taj prelazak Sunca preko ekvatora označit će i početak novog godišnjeg doba: na sjevernoj polukugli našeg planeta započet će proljeće, dok će za južnu to biti prvi dan jeseni. Ovo astronomsko proljeće za sjevernu Zemljinu polukuglu prema srednjoeuropskog vremena započinje 20. ožujka, u 4 sata i 6 minuta. Toga će jutra Sunce u Splitu izaći u 5 sati i 57 minuta, dok će te večeri zaći u 18 sati i 7 minuta. (Ta vremena vrijede za "teorijski horizont".)

Vrijeme od izlaska do zalaska Sunca bit će toga dana približno jednako vremenu koje protekne od zalaska do izlaska. Zapravo, razlika između ta dva razdoblja je (za Split) bila najmanja već 17. rujna, a do pravog izjednačenja u trajanju svijetlog i mračnog dijela dana je došlo i nekoliko dana prije toga. Tako je stoga što se razdani i prije negoli se Sunce pomoli nad obzor, te što se smrkne tek neko vrijeme nakon njegova nominalnog zalaska. Dan je, dakle, već odnio prevagu nad noći i sve do početka ljeta on će postajati sve dužim.