Na samom početku sljedeće godine vrijedi obratiti pozornost na dvije astronomske zanimljivosti u koje je upleten naš Mjesec, a za uživanje u kojima je dovoljan i sasvim mali teleskop ili čak običan dvogled. Prije svega, zbog njenog velikog prividnog sjaja i maksimalne kutne udaljenosti od Sunca, tijekom cijelog siječnja planet Venera bi mogla biti vidljiva i po danu, čak i bez ikakvog instrumenta! Zbog tog svog jedinstvenog svojstva, ona je i zaslužila nadimak zvijezda Danica. Ali kako je riječ o sitnoj točki svjetla, koju je teško razabrati u plavetnilu dnevnog neba, za njeno pronalaženje dobro nam dođe pomoć mladog Mjeseca! Dana 3. siječnja će se tanki Mjesečev srp naći na samo oko 3 stupnja od Venere, što je približno polovica vidnog polja običnog dvogleda (10 x 50). Iako neće baš upadati u oči, Mjesec će biti puno lakše pronaći negoli Veneru. Jednom kada ga uočimo, Venera će se ukazati gore lijevo od njega, kada sjajna dnevna zvijezda. Nakon što je ugledamo dalekozorom, možemo je pokušati vidjeti i prostim okom!
Dan nakon toga, u večernjim ćemo satima svjedočiti jednoj pojavi koja odavno nije bila vidljiva iz naših krajeva. Naime, za taj jedan dan će Mjesec na nebu prevaliti razmak između Venere i Saturna, pa će 4. siječnja pokriti - okultirati - potonji planet i njegove mjesece! Okultacija će započeti u približno 18:48 h po našem vremenu, a Saturn i njegov prsten će biti pokriveni za samo dvije minute. Približno osam minuta kasnije, Mjesec će okultirati i Saturnov mjesec Titan. Osim što se događa ne osobito kasno uvečer - a ne, primjerice, nakon ponoći - ova će okultacija biti vrlo efektna i stoga što će Mjesec pokriti Saturn stranom koja neće biti osvijetljena Suncem, no koja će se u tom trenutku ipak nazirati jer će biti obasjana svjetlom odraženim od Zemlje. Povrh svega, Saturn će izaći iz okultacije prije svog zalaska, u približno 19:32 h po našem vremenu. Zbog specifične geometrije te zanimljive pojave, ovaj će se put planet i mjesec Titan iza Mjesečevog diska pojaviti praktično istovremeno. Naravno, da bismo vidjeli Veneru po danu ili to kako Mjesec pokriva neki planet, nebo mora biti vedro.
Još vrijedi napomenuti da će se sredinom siječnja planet Mars naći u opoziciji, što znači da će u to vrijeme biti razmjerno blizu Zemlji i da će biti vidljiv cijele noći. Našem će planetu biti najbliže dana 12. siječnja, kada će nas od Crvenog planeta dijeliti 96,1 milijun kilometara. To nije osobito mali razmak, jer će se ova opozicija, kakve se ponavljaju u razmacima od oko 26 mjeseci, zbiti u času kada će Mars biti blizu svog afela - točke najvećeg udaljavanja od Sunca - a Zemlje još bliže svome perihelu - točki najvećeg približavanja Suncu.
U astronomskom smislu, zima koja je pred nama započinje u subotu, 21. prosinca, u 10.20 h po našem vremenu. U tom će se trenutku Sunce naći točno iznad južne obratnice na Zemlji, usljed čega će mu toga dana dok bude prolazilo našim meridijanom (tj. u podne) visina – kutna udaljenost od horizonta - iznositi u Splitu samo 23,1 stupanj. Taj dan na sjevernoj polukugli Zemlje nazivamo zimskim solsticijem ili suncostajem i od tada pa sve do ljetnog solsticija, u lipnju sljedeće godine, svijetli dio dana postajat će sve dužim, a noć sve kraćom. Naravno, za stanovnike južnog dijela našeg planeta, toga će dana započeti ljeto.
