Nakon što je od početka ove godine na večernjem nebu bio prisutan veći broj planeta, kako onih sjajnih, vidljivih bez dalekozora, tako i onih vrlo udaljenih, koji se ne vide prostim okom, ti nama razmjerno bliski objekti su polako počeli seliti na jutarnje nebo! Saturn je iz naše perspektive već prošao s druge strane Sunca i za nekoliko tjedana će se na našem nebu dovoljno udaljiti od njega da ćemo ga moći vidjeti kratko vrijeme prije Sunčeva izlaska, nisko iznad istočnog obzora. Dana 10. travnja će se pokraj njega naći i Merkur, kojega smo na početku ovog ožujka mogli s prvim mrakom vidjeti za zapadnom nebu. Iznad Merkura se tada vidjela i puno sjajnija Venera, koja je na večernjem nebu bila prisutna još od sredine prošle godine. Nakon što 22. ožujka prođe približno između Zemlje i Sunca, kroz položaj donje konjunkcije, Venera će se i sama prebaciti na jutarnje nebo. Tamo ćemo je vidjeti sve do potkraj ove godine. Na večernjem nebu zasad ostaju još jedino uvijek sjajni Jupiter i iz dana u dan sve bljeđi Mars.
Za samo nekoliko dana, naš će planet proći kroz ravninu Saturnovog prstena i ta prostrana, ali prilično tanka tvorba za nas tada neće biti vidljiva. Nažalost, u tome trenutku ni sam Saturn neće biti vidljiv jer će na nebu biti preblizu Suncu. Taj je planet 12. ožujka bio u konjunkciji sa Suncem i bit će potrebno još neko vrijeme da se u dovoljnoj mjeri odmakne od njega. No, prije isteka ovog mjeseca, entuzijasti opremljeni amaterskim teleskopima bit će u mogućnosti u osvit zore pronaći Saturn i vidjeti ga u neobičnom izdanju, skoro posve lišenog njegovog najprivlačnijeg ukrasa - prstena! Izazov bi, isto tako, moglo predstavljati i promatranje Venere u konjunkciji sa Suncem, kada će taj planet biti vidljiv tek kao izuzetno tanki srp - a možda i cijeli prsten - od svjetla procijeđenog kroz njegovu gustu atmosferu. Vrijedi još spomenuti i jednu vrlo skromnu djelomičnu pomrčinu Sunca, koja će se zbiti 29. ožujka. Za promatrače u našim krajevima Mjesec će "odgristi" samo nekoliko postotaka promjera Sunčevog diska, a za Split će pomrčina biti na maksimumu u 12:11 h.
Još od početka zime, Sunce se nezaustavljivo pomicalo prema sjeveru i pred nama je sada nova ravnodnevica ili ekvinocij. Astronomski gledano, taj prelazak Sunca preko ekvatora označit će i početak novog godišnjeg doba: na sjevernoj polukugli našeg planeta započet će proljeće, dok će za južnu to biti prvi dan jeseni. Ovo astronomsko proljeće za sjevernu Zemljinu polukuglu prema srednjoeuropskog vremena započinje 20. ožujka, točno u 10 sati. Toga će jutra Sunce u Splitu izaći u 5 sati i 57 minuta, dok će te večeri zaći u 18 sati i 7 minuta. (Ta vremena vrijede za "teorijski horizont".)
Vrijeme od izlaska do zalaska Sunca bit će toga dana približno jednako vremenu koje protekne od zalaska do izlaska. Zapravo, razlika između ta dva razdoblja je (za Split) bila najmanja već 17. ožujka, a do pravog izjednačenja u trajanju svijetlog i mračnog dijela dana je došlo i nekoliko dana prije toga. Tako je stoga što se razdani i prije negoli se Sunce pomoli nad obzor, te što se smrkne tek neko vrijeme nakon njegova nominalnog zalaska. Dan je, dakle, već odnio prevagu nad noći i sve do početka ljeta on će postajati sve dužim.
