Našim je nebom ove blage zime suvereno vladao kralj planeta Jupiter, već dugo vremena gost u zviježđu Blizanaca. Ta sjajna žućkasta „zvijezda“, puno sjajnija od ijedne prave zvijezde, još od prošlog travnja neprestano boravi unutar poznatog asterizma zvanog Zimski šesterokut i u njemu će ostati sve do ovog lipnja. Zimski šesterokut zapravo objedinjuje sedam vrlo sjajnih zvijezda: šest je na vrhovima toga nepravilnog geometrijskog lika, dok je jedna unutar njega! Na južnom vršku šesterokuta nalazi se i Sirius, prividno najsjajnija zvijezda cijelog neba. No, ni treperavi Sirius ne može se mjeriti s postojanim sjajem Jupitera, a još manje s blistanjem naše susjede Venere, koju sada zovemo i Zvijezdom Danicom.

Ovih dana, uoči početka novog proljeća, planete zatičemo nanizane jednog pored drugog duž ekliptike – staze kojom Sunce tijekom godine putuje zvjezdanom pozadinom. Povorka započinje Uranom koji je ionako preslabog sjaja da bismo ga mogli vidjeti bez pomoći dalekozora, a koji je usto sada još i prividno vrlo blizu Suncu. Međutim, i prije negoli se posve smrkne, visoko na nebu i u pravcu juga, pojavi se Jupiter. Čak i dva i pol mjeseca nakon opozicije, on je još uvijek objekt koji lako upada u oči. Neko vrijeme Jupiter ostaje usamljen na nebu, a onda mu se malo prije 21 sata pridruži i crvenkasti Mars. Kako će se Zemlja 8. travnja naći približno između njega i Sunca, Mars je već sada prilično sjajan, te mu se sjaj neprestano pojačava. On usto viđen teleskopom iz dana u dan naočigled raste, a taj će se trend nastaviti sve dok se ne nađe u opoziciji. Mars je na nebu prividno blizu jednoj od najsjajnijih zvijezda neba, od koje ga dijeli samo oko 5 stupnjeva. Riječ je o Klasu (ili Spici), najsjajnijoj zvijezdi Djevice. Istočno od Marsa, na skoro šest puta većem razmaku, još je sjajnija narančasta zvijezda Arktur, u zviježđu Volara.

U prvoj proljetnoj noći ove godine, onoj s 20. na 21. ožujka, ne još posve puni Mjesec srest će se sa sljedećim planetom u povorci. Riječ je o Saturnu, koji će izaći nešto prije 23 sata i koji će se u jednom trenutku naći na samo oko jedan stupanj od središta Mjeseca. Kako je puno sporiji od Zemlje, naš ga planet na putu oko Sunca sustiže, upravo kao što to čini i Marsu. Stoga će se i Saturn uskoro – točno 10. svibnja - naći u opoziciji, tj. nasuprot Suncu. Tada će mu Zemlja biti najbliže, pa će i on biti najsjajniji, a u dalekozoru i najveći. Ove mu je godine prsten još nagnutiji prema nama negoli je to bio prošlih godina, pa će planet biti posebno sjajan i lijep za vidjeti. Susret Mjeseca i Saturna zbit će se usred zviježđa Vage.

Ubrzo po zalasku Jupitera, te će se iste noći na istočnom nebu u Jarcu pojaviti i vrlo sjajna Venera. Bude li vedro, ugledat ćemo je oko 4.30 sati, a uz malo sreće i dobre volje mogli bismo je vidjeti i ostatak dana, čak i dok Sunce bude visoko iznad obzora! Naime, taj se planet sada brzo udaljava od nas i na nebu je na zamalo najvećem mogućem razmaku od Sunca. On nam je ipak još uvijek dovoljno blizu da jarko sjaji, premda svakog dana sve slabije. Još tjedan ili dva kasnije, i Zvijezda Danica će se naći u fazi četvrti. Općenito vrijedi pravilo da se unutarnje planete – Merkur i Veneru – bolje (tj. duže vremena) može vidjeti ako se u proljeće pojave na večernjem nebu, a ne na jutarnjem kao što je to slučaj ove godine. U jesen, pak, vrijedi obratno. I dok ćemo Veneru ipak lijepo moći vidjeti pred svitanje još barem dva-tri mjeseca, Merkur će biti teško uloviti, ali i on bi mogao biti viđen na samom početku novog proljeća. Bit će od Sunca udaljen solidnih 26 stupnjeva, a imat će sjaj  približno kao i zvijezda Vega. Pokraj njega, u zviježđu Vodenjaka će na nebu naći i prostim okom nevidljivi Neptun, koji će ujedno i zaključiti ovu dugu povorku planeta.

Meteorološki gledano, protekla zima je po oborinama više nalikovala na jesen, a po temperaturama na proljeće. Astronomski gledano, pak, proljeće počinje u času kada se Sunce nađe nad ekvatorom, a to će se ove godine zbiti 20. ožujka, u 17.57 sati po našem vremenu.

(Karta: Starry Night Backyard)