"Već 21 godinu Hubble iz temelja mijenja način na koji gledamo na svemir, omogućujući nam da zavirimo daleko u prošlost, istovremeno se diveći veličajnosti i čudima svemira oko nas", kazao je NASA-in ravnatelj Charles Bolden. "Bio sam počašćen time što sam pilotirao space shuttleom Discovery kada je on do orbite nosio Hubblea. Nakon svog tog vremena, nove Hubbleove slike još uvijek izazivaju divljenje i one su priznanje izuzetnom trudu kojega ulažu ljudi što stoje iza toga najpoznatijeg od svih opservatorija."

Hubble je lansiran 24. travnja 1990. g, u misiji STS-31, space shuttlea Discovery. Hubbleova otkrića su unaprijedila zamalo sva područja trenutnih astronomskih istraživanja, od planetologije, do kozmologije.

"Hubble je dar Amerike svijetu", kazala je senatorica Marylanda Barbara Mikulski. "Njegove slike koje se gledaju otvorenih usta iznova su ispisale udžbenike, nadahnjujući naraštaje školske djece za učenje matematike i znanosti. On zadnju 21 godinu dokumentira povijest našeg svemira. Zahvaljujući smjelosti naših hrabrih astronauta, uspješna servisna misija iz 2009. g. udahnula je Hubbleu novi život. Unaprijed se radujem novim čudesnim Hubbleovim slikama i otkrićima koja nadahnjuju, a koja će njime biti ostvarena u godinama što su pred nama."

Ova netom objavljena Hubbleova slika prikazuje veliku spiralnu galaktiku poznatu kao UGC 1810, s diskom izobličenim u ruži sličan oblik gravitacijskim privlačenjem susjedne galaktike ispod nje, označene s UGC 1813. Pojas plavih točkica sličnih draguljima pri vrhu slike, udruženo je svjetlo iz jata izuzetno sjajnih i vrućih mladih plavih zvijezda. Te masivne zvijezde blješte u ultraljubičastom svjetlu.

Manja susjedna galaktika, koju vidimo skoro bočno, u svojoj jezgri (također) pokazuje znake silovitog rađanja novih zvijezda, možda potaknutog susretom s većom galaktikom.

Arp 273 se nalazi u zviježđu Andromede i od Zemlje je udaljen približno 300 milijuna svjetlosnih godina. Ova slika prikazuje prozračni plimni most materijala koji povezuje dvije galaktike, razdvojene desecima tisuća svjetlosnih godina.

Niz neoubičajenih spiralnih uzoraka u velikoj galaktici, odaje postojanje međudjelovanja. Veliki vanjski krak dijelom izgleda kao prsten, što je tvorba kakvu se vidi ako jedna međudjelujuća galaktika prođe kroz drugu. To ukazuju na mogućnost da je manja pratilja zapravo zaronila kroz veću galaktiku UGC 1810, ali ne kroz njeno središte. Unutarnji spiralni kraci su jako svijeni izvan ravnine, s jednim od njih koji obilazi središnju izbočinu i pojavljuje se s druge strane. Kako su ta dva spiralna obrasca povezana, još nije posve jasno.

U spiralnim kracima UGC 1810 se možda uočava i jedna minijuturna spiralka, i to gore desno na slici. Upada u oči kako se karakter vanjskog spiralnog kraka velike galaktike mijenja u blizini te treće galaktike, od glatkog s mnoštvom starih (crvenkastih) zvijezda na jednoj strani, do grudastog i izuzetno plavog na drugoj. Prilično pravilni razmaci između plavih zvjezdorodnih čvorova, odgovaraju onome što se vidi u spiralnim kracima drugih galaktika i na predvidljiv se način temelji na nestabilnostima u plinu sadržanom unutar kraka.

Veća galaktika u paru UGC 1810 - UGC 1813 ima masu oko pet puta veću od mase manje galaktike. U nejednakim parovima poput ovog, razmjerno brzi prolazak pratilje izaziva nastanak asimetričnih struktura u glavnoj spiralnoj galaktici. Usto, u takvim susretima provala rađanja zvijezda prvo se javi u manjim galaktikama. Taj bi učinak mogao postojati stoga što su manje galaktike potrošile manje plina koji postoji u njihovim jezgrama. Taj je plin materijal od kojega se razvijaju zvijezde.

Ovo međudjelovanje je snimljeno 17. prosinca 2010. g, Hubbleovom WFC3. Slika je kompozit od podataka dobivenih kroz tri odvojena filtera u WFC3, koja su propustila široki raspon valnih duljina svjetlosti, od ultraljubičastih, preko plavih, sve do crvenih.

[]NASA, ESA, and the Hubble Heritage Team (STScI/AURA)