I upravo kada se
činilo da je ljetna filmska sezona okončana, dvije su velike NASA-ine
zvjezdarnice proizvele svoj akcijski film. Višestruka promatranja, obavljena
tijekom nekoliko mjeseci NASA-inim Rendgenskim opservatorijem Chandra i
Svemirskim teleskopom Hubble, zabilježila su spektakl materije i antimaterije
tjerane skoro do brzine svjetla, silom pulsara Rakovica, brzo vrteće neutronske
zvijezde veličine Manhattana.
"Zahvaljujući
ovome filmu, maglica Rakovica je oživjela" kazao je Jeff Hester, s Arizonskog
državnog sveučilišta u Tempeu. "Sada možemo vidjeti kako taj zastrašujući
kozmički generator zbilja radi."
Rakovicu su prvi
primijetili kineski astronomi, 1054. g. i otada je postala jednim od
najproučavanijih objekata na nebu. Kombinirajući snagu Chandre i Hubblea, ovaj
film otkriva tvorbe koje nikada nisu bile viđene na fotografijama. Pokušavajući
razumjeti Rakovicu, astronomi se nadaju odgonetnui tajne i djelovanja drugih
sličnih tijela, diljem svemira.
Svijetlo pramenje
koje se giba prema naprijed brzinom od pola brzine svjetlosti, oblikuje prsten
vidljiv i u X i u vidljivim zrakama. To pramenje izgleda nastaje iz udarnog vala
koji se u rendgenskim zrakama vidi kao unutarnji prsten. Taj se prsten sastoji
od dvadesetak čvorova koji nastaju, pojačavaju sjaj i ponovo blijede, skakuću
unaokolo i povremeno doživljavaju provale koje stvaraju šireće oblake čestica,
no koji svo vrijeme ostaju na približno istom mjestu.
Druga dramatična
pojava vidljiva na filmu, jest turbulentni mlaz postavljen okomito na unutarnji
i vanjski prsten. Silovito unutarnje gibanje je očigledno, kao na usporenom
snimku, dok mlaz struji prema vani, u okolnu maglicu čestica i magnetnih
polja.
"Mlaz vam nalikuje
visokotlačnom kotlu" kaže David Burrows, Hesterov suradnik sa sveučilišta Penn
State. "Sve dok ne shvatite da gledate u struju elektrona i pozitrona koji se
gibaju s pola brzine svjetla!"
Unutarnje područje
maglice Rakovica oko pulsara, promatrano je Hubbleom u 24 navrata, između
kolovoza 2000. g. i travnja 2001. g, u jedanaestodnevnim razmacima, dok je
Chandra to učinio u osam navrata, između studenog 2000. g. i travnja 2001. g.
Rakovicu su snimali Chandrin Advanced CCD Imaging Spectrometer i Hubbleova
WFPC2.
SLIKA
Kompozitna slika
maglice Rakovica, na kojoj su rendgenska (plava) i optička (crvena) slika
nanesene jedna preko druge. X-slika je manja jer pokretni elektroni koji
odašilju rendgenske zrake (s višim energetskim sadržajem) predaju svoju energiju
brže negoli oni koji odašilju vidljivu svjetlost.
ANIMACIJA
Ovaj film
prikazuje dinamične prstene, pramenje i mlazove materije i antimaterije oko
pulsara u maglici Rakovica, kako ih je vidio Chandra (lijevo, plavo) u
rendgenskoj svjetlosti i Hubble (desno, crveno) u vidljivoj
svjetlosti.
[NASA/CXC/ASU/J. Hester et al.; NASA/HST/ASU/J. Hester et al.]
|